Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (BiH) je država u jugoistočnoj Evropi. Na sjeveru, zapadu i jugu graniči s Hrvatskom (dužina granice 1011,4 km), na istoku sa Srbijom (357 km), a na jugoistoku s Crnom Gorom (245 km); obuhvata 51 197 km².

BiH je pretežno gorovita; 85,8% teritorija je iznad 200 m apsolutne visine. Nizine (područja do 200 m apsolutne visine) obuhvataju samo 14,2% teritorija, a nalaze se u rubnim dijelovima: na sjeveru uz rijeku Savu (Lijevče polje na zapadu, Semberija na istoku i dr.) te na jugu uz rijeku Neretvu i njezine pritoke. Sastoji se od peripanonske Bosne, središnjeg planinskog prostora (srednja Bosna i bosansko-hercegovačka regija visokog krša) i niske Hercegovine.
Peripanonska Bosna (Bosanska Posavina) je oko 80 km širok pojas nižeg zemljišta uz Savu. Isprekidana je nižim otočnim planinama (Prosara, 363 m; Motajica, 652 m; Vučjak, 368 m). Savska ravnica prodire prema jugu dolinama rijeka Une i Sane, Vrbasa, Bosne i Spreče, te Drine.
Središnji planinski prostor, dio gorskog sistema Dinarida, visok je prosječno oko 500 m, a sastoji se od planinskog područja srednje Bosne i bosansko-hercegovačkog visokog krša. Planine se pružaju uglavnom u usporednim nizovima dinarskog smjera pružanja (sjeverozapad–jugoistok). Od peripanonskih dijelova zemlje odijeljen je Grmečom (1605 m), Manjačom (1236 m), Čemernicom (1339 m), Vlašićem (1933 m), Konjuhom (1328 m) i Javorom (1537 m), od Hrvatske Dinarom (1913 m) i Kamešnicom (1856 m), a od niske Hercegovine Čvrsnicom (2226 m), Prenjom (2103 m), Veležom (1968 m) i Bjelašnicom (1867 m).
Srednja Bosna je područje između peripanonskog dijela na sjeveru i bosansko-hercegovačkog visokog krša na jugu. Građena je od mezozojskih vapnenaca i dolomita te paleozojskih škriljevaca i eruptiva. Zbog nečistoće vapnenca i nepropusnih stijena ovdje nema krša. U njezinom središtu se izdižu Vranica (2110 m), Šćit (Štit, 1781 m) i Bitovnja (1742 m). Područje je ispresijecano riječnim dolinama pretežitog smjera pružanja jug–sjever, s mnogim međuplaninskim kotlinama, od kojih je najveća sarajevsko-zenička. Bosansko-hercegovački visoki krš odijeljen je od srednje Bosne Grmečom, Srneticom, Vitorogom, Radušom, Bitovnjom, Treskavicom, Lelijom i Maglićem. Uglavnom je građen od propusnih mezozojskih vapnenaca, dok su udoline nastale u zonama nepropusnih ili manje propusnih stijena (trijaski škriljevci, dolomiti i tercijarne jezerske naslage). Rijeke su uglavnom ponornice (osim Neretve i Une). Razvijen je krš s mnogobrojnim krškim poljima: Livanjsko (405 km²), Nevesinjsko (180 km²), Glamočko (133 km²), Duvanjsko (122 km²), Kupreško (94 km²), Vukovsko, Bjelajsko, Bravsko (37,5 km²), Imotsko (95 km², od toga 50 km² u BiH), Popovo, Petrovačko, Mostarsko blato, Mostarsko (Bišće, 35 km²), Dabarsko, Fatničko, Medeno i dr.
Niska Hercegovina dio je sredozemnog prostora. Sastoji se od vapnenačkih zaravni, polja u kršu (Posuško blato, Popovo polje, dio Imotskog polja i dr.) te nizina uz rijeku Neretvu i njezinih pritoka (Trebižat, Bregava, Mala Buna).
Veći dio teritorija (srednja Bosna, bosansko-hercegovačka regija visokoga krša) obuhvata visoke planine, od kojih mnoge prelaze 2000 m: Maglić (2386 m), Volujak (2336 m), Čvrsnica (2226 m), Vranica (2110 m), Prenj (2103 m), Treskavica (2086 m), Vran (2074 m), Bjelašnica (2067 m), Lelija (2032 m), Zelengora (2014 m) i Cincar (2006 m).
Riječna je mreža gusta. Rijeke pripadaju crnomorskom slivu, a samo Neretva (225 km; 205 km u BiH) i Trebišnjica (96,5 km) sredozemno-jadranskom. Najveće bosanskohercegovačke rijeke teku u graničnom području: Sava (946 km, od toga 331 km u graničnom području s Hrvatskom) te Drina (346 km; granično područje sa Srbijom). Ostale rijeke: Bosna (271 km), Una (212,5 km), Vrbas (250 km), Sana (140 km), Spreča (137 km), Drinjača, Usora, Vrbanja, Tinja, Krivaja, Unac, Prača, Tolisa, Janja, Ukrina i dr. Od malobrojnih prirodnih jezera ističu se ona u Hutovu blatu (74 km²; Škrka, Jelim, Dren, Orah i dr.), Blidinjsko (3,2 km²; Dugo polje) i Bjelajsko jezero (3,2 km²), riječna jezera na Plivi i Uni te glacijalna visokoplaninska jezera: Boračko (Prenj), Veliko i Crno jezero (Treskavica), Kotlaničko i Stirinsko (Zelengora) te Prokoško (Vranica).
Klima BiH određena je dinamikom reljefa i blizinom Jadranskog mora. Znatniji dio teritorija ima umjereno kontinentalnu do kontinentalnu klimu, odnosno hladniju planinsku klimu u višim planinama. Hercegovina ima submediteransku klimu, a njezine krške planine planinsku. Srednja mjesečna zimska temperatura (januar) kreće se od –2 °C u Posavini i istočnoj Bosni do 7 °C u Hercegovini, a srednja ljetna (juli) od 20 °C u sjeverozapadnoj i istočnoj Bosni do 27 °C u Hercegovini. Sjeverni, srednji i istočni dijelovi BiH primaju do 1000 mm oborina godišnje, a zapadni, jugozapadni i južni oko 1250 mm. Krajevi s više od 1500 mm (mjestimice i više od 2000 mm) oborina nalaze se u visokoplaninskom kršu Hercegovine i na osoju Dinare.
https://enciklopedija.hr/