SREBRENICA

Srebrenica je smještena u srednjem Podrinju; svojim općinskim područjem, kojem je središte, uz rijeku Drinu je granični pojas Bosne i Hercegovine sa susjednom Republikom Srbijom. Nalazi se u brdovitom predjelu veoma bogatom prirodnim resursima i rudištima. Prema arheološkim istraživanjima, život na ovom prostoru se odvijao tokom bronzanog doba, a intenzivnije u vrijeme željeznog i kasno-antičkog doba. Stari Iliri u okviru glasinačke kulture su se sukobljavali, ali i asimilirali sa Keltima; dolazak Kelta se u historiografiji bilježi kao prva smjena stanovništva na prostorima zapadnog Balkana, jer su u kasnijim smjenama ova područja zaposjedali Goti, Huni, Avari, a onda i Slaveni. Stare Ilire su romanizirali Rimljani koji vladaju ovim prostorima od devete sve do 476. godine, do propasti Zapadnog Rimskog carstva, a u tom dobu Srebrenica je na neki način bila centar rudarske proizvodnje za tadašnje rimske provincije Dalmaciju i Panoniju. Rudarstvom i topioništvom je obilježen i srednji vijek u Srebrenici, te se tako uz pomoć Sasa, rudarskih znalaca i metalurga iz Njemačke, reaktivira proizvodnja srebra. Bosansko kraljevstvo jako je dobro sarađivalo sa Dubrovačkom republikom, posebno kroz porizvodnju plemenitih i obojenih metala te trgovinom njima... Nakon osvajanja Zvornika 1459., Osmanlije su konačno osvojili i Srebrenicu već naredne godine, i u njoj ostaju sve do austrougarske okupacije 1878. godine. U okviru socijalističke Jugoslavije, Srebrenica je nakon obnove i oporavka nastavila svoj razvoj zaustavljen svjetskim ratovima. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu najveća stradanja bošnjačkog stanovništva, pored onih na prostorima Prijedora, Ključa, Sanskog Mosta i dr., ponovo su se dogodila na Drini, u Podrinju; Višegradu, Foči, Čajniču, Rogatici, Žepi, Srebrenici. U Srebrenici, koja je Rezolucijom Savjeta sigurnosti OUN demilitarizirana i proglašena zaštićenom zonom i koju je trebao štititi Holandski vojni bataljon stacioniran u susjednom mjestu Potočari, zajedno sa bitnim čelnicima međunarodne zajednice, desio se genocid nad njenim civilnim stanovništvom, kao i nad izbjeglicama iz Žepe i drugih područja koji su svoj spas tražili u zaštićenoj ratnoj zoni. Više od 11.000 civila iz Srebrenice tako je dobilo status nestalih, dok su nakon potpisivanja Mirovnog sporazuma, iz više desetina masovnih grobnica do sada ekshumirani posmrtni ostaci 8.372 žrtve...