ŠIROKI BRIJEG

Široki Brijeg je grad u zapadnoj Hercegovini, smješten na cestovnoj komunikaciji između Mostara i Splita, na rijeci Ugrovači, na općinskom prostoru sa umjerenom, mediteranskom klimom. Ime grada, prema vjerodostojnim istraživanjima, nastalo je po nazivu uzvisine južno od rijeke Ugrovače, pred njezino ušće u rijeku Lišticu. Uzvisina se zvala Široki brig, pored druga dva brijega: Burića brig i Stražnica brig, te je Široki brig najširi i najprostraniji u odnosu na druga dva i smješten u sredini. Brojna kamena zdanja u formi prahistorijskih gomila ukazuju na zaključak da se na ovom prostoru živjelo i u prahistorijskom, potom i antičkom vremenu pa nadalje. Srednjovjekovni život ljudi na ovom prostoru obilježili su i svjedoče ga brojni nadgrobni bogumilski stećci. Austrougari su okupacijom Bosne i Hercegovine, u Širokom brijegu zatekli i Franjevački samostan, podignut između 1846. i 1860. godine. Samostan je bio pokretač svakog napretka u gradu, posebno duhovnog, kulturnog i obrazovnog. Grad Široki Brijeg danas je sjedište Likovne akademije Sveučilišta u Mostaru; u gradu se održava niz prestižnih kulturnih manifestacija, likovne izložbe, književni susreti, takođe je grad uspješnih sportskih kolektiva. Među kulturno-historijskim spomenicima Širokog Brijega su: Kočerinska ploča koja datira iz 1404. godine i nadgrobni je natpis na bogumilskom stećku plemića Vignja Miloševića, Crkva uznesenja blažene djevice Marije, Samostan na Širokom Brijegu.