PRNJAVOR

Prnjavor se nalazi u području blagih brdsko-ravničarskih reljefnih karakteristika, području bogatom vodom, florom i faunom, što ga čini pogodnim za život ljudi, te je i zabilježeno da su ljudske zajednice živjele na ovom prostoru još od vremena paleolita. Prosječna nadmorska visina u centru grada iznosi 185 metara, dok je općinsko područje površine 630 km² i ubraja se među prostranija općinska područja u BiH. Na širem prostoru današnjeg Prnjavora, naši davni preci - stari Iliri živjeli su u plemenima Oserijati i Breuci; svoje tragove su na ovim prostorima, prije dolaska Rimljana, ostavili i Kelti, s kojima su se Iliri sukobljavali ali i asimilirali. Preko prostora dnašnjeg Prnjavora pružala se poznata rimska cestovna komunikacija prema Istočnom Rimskom carstvu, prema Konstantinopolisu, današnjem Carigradu. Takođe su, uz Rimljane, i stari Grci ostavili tragove o svom boravku na ovim prostorima... Uslijedio je period srednjeg vijeka, Osmansko i potom Austro-Ugarsko doba, zatim Prvi i Drugi svjetski rat, te je u socijalističkoj Jugoslaviji (1945.-1992.) Prnjavor ostvario najveći i najbrži prosperitet u svojoj historiji. Tokom ratnih sukoba 1992.-1995. u Prnjavoru su se desili brojni ratni zločini prema bošnjačkom i hrvatskom stanovništvu. Prnjavor je grad u kome su se, posebno od druge polovine 19. stoljeća, ispreplele kulturne različitosti evropskog prostora, tako da je veoma bogat kulturnim naslijeđima i turističkim destinacijama: Banjsko-rekreativni centar "Banja Kulaši", Crkva brvnara u Palačkovcima, Manastir Stuplje, Gradska džamija sa haremom, Ergela konja lipicanera Vučijak, lov i ribolov - rijeka Ukrina posebno je bogata ribljim fondom i poznata je po prirodnom fenomenu "cvjetanju vode", kada sa riječnog dna, svake godine u augustu mjesecu, iz larvi tokom samo jedne noći izlazi na stotine hiljada leptira da bi živjeli samo nekoliko sati stvorivši tako "vodeni cvijet".