Bosna i Hercegovina
PRIJEDOR
Prijedor je grad na prostoru uz rijeku Sanu, u podnožju planine Kozare na prosječnoj nadmorskoj visini od 135 metara, nastao u prvoj polovini 18. stoljeća. Komunikacijski je vrlo dobro povezan sa svojom okolinom; kroz Prijedor prolazi i željeznička pruga Sarajevo-Zagreb koja upotpunjuje njegov povoljan komunikacijski položaj. Na ovom prostoru su iz prahistorijskih vremena pronađeni ostaci sojeničkih naselja uz samu rijeku Sanu, kao i materijalni dokazi života ljudske zajednice još u vrijeme neolita. Iliri su ovdje živjeli u plemenima, među kojima je najznačajnije pleme Mezeji, prije dolaska Rimljana na prostore Balkana. U rimsko doba, na području Prijedora pronađena je željezna ruda koju su Rimljani iskopavali i topili u željezne forme, ostavljajući iza sebe brojne materijalne dokaze svog vremena. Tokom ranog srednjeg vijeka, kroz "seobe naroda" na prostore zapadnog Balkana dolaze Goti, Huni, Avari i krajem 6. stoljeća stari Slaveni. Nakon srednjeg vijeka uslijedio je period osmanske vladavine u Prijedoru koji je krajem 18. stoljeća postao sjedištem uglednog kadiluka. Polovinom 18. stoljeća Prijedor je bio razvijen zanatski i trgovački centar sa ruralnim stanovništvom koje se bavilo poljoprivrednom proizvodnjom, te je i za vrijeme austrougarske vladavine pretežno bio poljoprivredni kraj - 58% stanovništva bavilo se poljoprivredom, a dio stanovništva radio je u trgovačkim i obrtničkim firmama te u proizvodnom preduzeću za tehnološku obradu i usitnjavanje drvene kore. U vrijeme socijalističke Jugoslavije, Prijedor je doživio veoma brzi razvoj i izrastao u regionalni centar sa svim privrednim, društvenim, obrazovnim, kulturnim i sportskim aktivnostima. Tokom 1992.-1995. u Prijedoru su vršeni zločini nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom, zatočenim u logore: Omarska, Keraterm, Trnopolje; tijela žrtava zločina su zatrpavana u masovne grobnice - istraženo je preko 40 masovnih grobnica u prijedorskom kraju. Iako je grad sa ne tako dugom historijom, Prijedor obiluje kulturno-historijskim spomenicima: Nacionalni park Kozara koji pripovijeda antifašističku borbu i borbu naroda za slobodu protiv okupatora u Drugom svjetskom ratu, rijeke Sana i Gomjenica plijene svojom čistotom, ribnjak Saničani - prostrana ribogojilišna vodena struktura, stara prijedorska čaršija, kulturne institucije, zatim brojne kulturno-turističke manifestacije...