FOJNICA

Fojnica je stari grad u BiH, smješten u prirodi, na rijekama, ispod prelijepih planina Vranice, Zeca, Pogorelice, Zahora, okružena šumovitim predjelima, na nadmorskoj visini od 585 metara, sa klimom planinskog tipa. Na planini Vranici nalazi se planinsko Prokoško jezero, jedno od rijetkih staništa endemskih vodozemaca tritona; zaštićena je prirodna vrijednost i turistički veoma zanimljivo. Pretpostavlja se da su prve zajednice ljudi na ovom prostoru bile od vremena mlađeg kamenog doba, neolita. U srednjem vijeku Fojnica postaje razvijeno i otvoreno trgovište, upravno i administrativo je bila uređeno središte rudarenja i trgovinskih odnosa unutar Bosne, a intenzivno i sa Dubrovačkom republikom, zahvaljujući rudokopima i nalazištima srebra u njenim riječnim tokovima. Fojnica je poznata i kao mjesto u kojem su bosanski Franjevci, čuvari Bosne, u srednjem vijeku utemeljili svoje franjevačko stanište iz kojeg su djelovali... Nakon Drugog svjetskog rata, Fojnica doživljava dinamičan razvoj; razvijaju se šumarski sektor, drvoprerađivačka, tekstilna i grafička industrija, a značajnim razvojem banjsko-lječilišnih kapaciteta u okviru Banje "Reumal", pokrenut je i razvoj turizma. Ljekovitost i radioaktivnost Fojničke banje Austrougari su intenzivno ispitivali već krajem 19. stoljeća. Dokazana je iznimna ljekovitost fojničke radioaktivne mineralne vode, kojom se liječi reumatizam, bolesti kostiju i mišića, perifernog nervnog sistema i dr. Franjevački samostan, utemeljen još 1435. godine prva je turistička destinacija Fojnice; istovremeno je i samostan, i muzej, i biblioteka, i umjetnička galerija te je kao takav znamenit nacionalni spomenik kulture države Bosne i Hercegovine, i to odlukom Državne komisije za očuvanje nacionalnih spomenika kulture. U samostanu se čuva čuvena Ahdnama sultana Mehmed-hana II Osvajača, kao i čuveni Fojnički grbovnik. Ahdnama je akt svjetskog značaja, kojim je sultan Mehmed II Fatih bosanskim katolicima, na molbu bosanskih franjevaca, plemenitošću fra Anđela Zvizdovića, garantirao sve ljudske slobode u okviru Bosanskog ejaleta, posebno i naglašeno njihove vjerske slobode... Ahdnama je političko-pravni akt sa snagom, ali i pravima, te i obavezama ugovora carske valjanosti. Na prostoru Fojnice i njene okoline veoma su brojni stećci, nadgrobni spomenici naših predaka bogumila, a zanimljiva su tri tvrđavska lokaliteta: Kozograd, Zvonigrad i Kašteli, zatim fojničke džamije, tekije, kao i najstariji sačuvani kulturno-historijski spomenik u Fojnici koji nije vjerskog značaja - musafirhana fojnička, u javnosti poznata kao Salihagića kuća.