DERVENTA

Derventa je smještena na prostoru bosanske Posavine, granična općina na rijeci Savi, na sjeveru BiH, sa površinom općine od 517 km². Grad Derventa leži na desnoj obali rijeke Ukrine koja se 17 km sjeverno uliva u Savu. Prosječna nadmorska visina u gradu iznosi 141 metar, sa umjereno-kontinentalnom klimom, pogodnom za poljoprivredu, ratarstvo i voćarstvo. Derventa kao općinsko središte ima povoljan komunikacijski položaj, na putnom pravcu između Jadranskog mora i rijeke Save, preko Mostara, Sarajeva, Zenice i Doboja. Arheološka istraživanja govore da su ljudi i ljudske zajednice u derventskom kraju živjeli još u vrijeme paleolita, odnosno starijeg kamenog doba. Tokom rimskog doba ovdje su živjela ilirska plemena Oserijati, Breuci i Skordisci koja su decenijama ratovala sa Rimljanima. Derventa se, nakon prolaska kroz osmanski i austrougarski period, a potom i Drugi svjetski rat, u socijalističkoj Jugoslaviji relativno brzo oporavila i počeo je razvoj grada, otvaranje proizvodnih pogona u obućarskoj, tekstilnoj i metalskoj industriji, građevinarstvu, trgovini, komunalnim djelatnostima, ali i sektoru poljoprivrede. Značajni kulturno-historijski spomenici i turističke destinacije u Derventi su: Agina džamija s kraja 17. stoljeća, katolička crkva "Sveti Juraj Mučenik" iz 1977. godine, pravoslavni hram "Uspenja presvete Bogorodice", zatim arheološko nalazište u blizini nekadašnjeg manastira "Ambarine", staro oko 1500 godina, planine Motajica i Vučjak, rijeke bogate ribljim fondom, a najzanimljivija je atrakcija rijeke Ukrine koja se manifestira pojavama vodenog cvijeta "Ephemeroptera", cvjetanjem Ukrine što se dešava u prvoj polovini augusta mjeseca kada u sutonu dana iz vode izranjaju larve leptira, te se na zraku transformiraju u svilene bijele leptiriće da bi se parili iznad vode, nakon čega ženke svoja jajašca polažu na površinu vode. Na rijeci Ukrini su brojna i kupališta, razvijen je seoski turizam, a Derventski vašar je čuven i najveći vašar u zemlji sa dugogodišnjom tradicijom.