CAZIN

Cazin je grad u sjeverozapadnom dijelu BiH koji ima zanimljiv geostrateški, ekonomski i kulturno-historijski položaj. Općina zauzima prostor od 354 km², obradive površine zauzimaju gotovo 2/3, dok šumske površine u ovoj općini zauzimaju prostor 1/4, što čini značajne poljoprivredne resurse Cazina. Određeni historijski izvori navode da je Cazin uz pomoć Ugarske kraljevine, podigao hrvatski ban Zrinjski i da je bio kroz dugi period, sve do 1527. godine, do dolaska na vlast cara Ferdinanda Habsburškog, u vlasništvu brojnih hrvatsko-ugarskih plemićkih porodica. Uporedni izvori podvlače da se Cazin kao utvrda, podgrađe, naselje spominje dosta kasno i to tek 1494. godine. Veliki broj stanovnika općine bavi se poljoprivredom, naročito stočarstvom i proizvodnjom mlijeka; Cazin je općina u kojoj se proizvede najveća godišnja količina mlijeka u BiH. Znatan broj stanovnika bavi se i voćarstvom, skupljanjem šumskih plodova i ljekovitog bilja. Cazinjani se bave i poduzetništvom, posebno u stolarskom i građevinskom sektoru; prostor općine bogat je mineralnim resursima, naročito značajnim naslagama gipsa koje otvaraju nove mogućnosti u savremenom građevinarstvu. Brojni su kulturno-historijski spomenici na ovom prostoru, naročito utvrde i njihovi ostaci u cazinskoj okolini: Stina (Stijena), Pećigrad, Tržac, Šturlić, Mutnik, a među njima je svakako dvorac, zamak, tvrđava Ostrožac, iznad rijeke Une koji dominira svojom srednjovjekovnom formom. Grad-tvrđava potiče iz doba Rimljana, iz III vijeka nove ere i danas je veoma zanimljiva turistička destinacija i prostor u kojem se organiziraju razne kulturne aktivnosti.