BIHAĆ

Bihać je smješten na rijeci Uni, podno planina Plješevice i Grmeča, te brda Debeljače, u Bihaćkom polju. Prvi put se spominje već 1260. godine, i to u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV... Općina Bihać prostorno je među najvećim općinama u BiH i zauzima površinu od 900 km². Središte grada je na nadmorskoj visini od 256 metara. Na ovom prostoru preovladava umjereno-kontinentalna klima. Istraženo je da su još u 8 stoljeću p.n.e. prostor naseljavali pripadnici ilirsko-keltskog plemena Japodi, koje su kasnije, u I stoljeću p.n.e. Rimljani dijelom iskorijenili, dijelom asimilirali. U 7. stoljeću prostore Balkana, time i BIhaća naseljavaju slavenska plemena. Nije pouzdano istraženo kako je i kad nastalo ime grada Bihaća; riječ "Bihać", ili u svojim različitim oblicima: bišće, bijać, bihak, bihag označavala je "kraljevsko dobro". Bihać je 1262. godine proglašen slobodnim kraljevskim gradom, sa svim pravima koja su mu osiguravala punu samostalnost. Za vrijeme Osmanskog perioda, postao je sjedištem Krajiškog sandžaka u sastavu Bosanskog ejaleta-pašaluka. Grad je 1867. godine, među prvima u BiH dobio poštu i telegraf. Tokom vladavine Austro-Ugarske monarhije, postao je sjedištem okruga. Tokom Drugog svjetskog rata, u tada slobodnom Bihaću organizirano je Prvo zasjedanje AVNOJ-a na kome su doneseni prvi politički akti općenacionalnog i političko-predstavničkog karaktera Narodno-oslobodilačkog pokreta. U periodu 1960.-1990. Bihać doživljava snažan privredni razvoj, te postaje ukupnim regionalnim centrom na prostoru sjeverozapadne Bosne i Hercegovine. Grad je tokom agresije na BiH preživljavao strahovita bombardovanja i razaranja, i bio u gotovo neprobojnom obruču. Razvoj turizma u Bihaću se podstiče kroz brojne aktivnosti; jedna od njih je organizovanje raftinga na rijeci Uni, kao i posjete kulturno-historijskim spomenicima, kojima je Bihać iznimno bogat: kapetanova kula u jezgru grada, u okviru nekadašnjih gradskih zidina, zatim stari grad Sokolac, Bihaćki bedem, sojenička naselja u Ripču, slapovi Une kod Martin Broda i brojni drugi.